Zeleni plan za Zapadni Balkan važan je dio procesa europskih integracija
U organizaciji Crnogorske paneuropske unije u Podgorici je 19. svibnja 2023. održana međunarodna konferencije „Povećanje otpornosti na klimatske promjene“
Povezivanje Europskog zelenog plana i Zelenog plana za Zapadni Balkan kroz ciljeve održivog razvoja UN-a i njihove pokazatelje“.
Konferencija je okupila predstavnike nekoliko paneuropskih organizacija, crnogorskih vlasti i diplomatskog zbora. Zelena agenda za Zapadni Balkan predstavlja novu strategiju rasta za Zapadni Balkan, koja prelazi s tradicionalnog ekonomskog modela na održivo gospodarstvo, u skladu s Europskim zelenim planom i dio je Berlinskog procesa važnog za proces europskih integracija ovog dijela Europe.
Na konferenciji su između ostalih govorili predsjednica Crnogorske paneuropske unije prof. dr. sc. Gordana Đurović, veleposlanik Njemačke Peter Felten, veleposlanik Francuske Christian Thimonier, predsjednik Hrvatske paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Paneuropske unije Makedonije Andrej Lepavcov, dopredsjednik Slovenskog paneuropskog pokreta Zlatko Mikulič, dopredsjednik Kršćanskog radničkog pokreta iz Italije Piergiorgio Sciacqua i drugi.
Đurović je kazala da Europski zeleni plan predstavlja važnu politiku Europske komisije. Predstavila je 23 indikatora kojima se mjeri provođenje ovog plana kojeg se trebaju pridržavati i zemlje jogo-istoka Europe. „Svaka zemalja treba sama predložiti što će poduzeti vezano za provedu ovoga plana. Za sadi se radi o šest energetskih projekata, dva iz Srbije, dva iz Kosova i dva iz Sjeverne Makedonije. Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija još nisu predložiti niti jedan projekt i nisu spremne“.
Barišić je na temelju Hegelovih filozofskih i kulturno-povijesnih analiza ustvrdio da priroda danas pokazuje sve veću „nemoć“ pred surovim i izrabljivačkim odnosom čovječanstva. „Iz prvotnog straha od razornih sila prirode, koji je prisutan osobito u zapadnoj kulturi i znanosti, razvio se trend pokoravanja i konačnog uništenja prirode. Komparativne studije pokazuju da su dalekoistočne kulture težile usklađivanju ljudskih postupaka s osluškivanjem prirode i usklađivanju ljudskih aktivnosti s prirodom. Zato je nužno usmjeriti ljudsku civilizaciju prema skladnom životu ljudi s prirodom.“ kazao je Barišić dodajući da su zemlje Europske unije daleko od cilja formuliranog Pariškim klimatskim sporazumom da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stupnjeva celzijusa.
Sudionici skupa složni su da se moraju uložiti veći napori kako bi Europska unija bila klimatski neutralna do 2050, što je postavljeno kao cilj, ali isto tako je kazano kako će biti besmisleno da samo Europa realizira ovaj cilj, ako on neće biti proveden na globalnoj razini.
