XXXIII. Europski dani u Andechsu
Na XXXIII. Europskim danima u Andechsu koje je organizirala Njemačka paneuropska unija 21. ožujka 2010. održao je izlaganje između ostalih i predsjednik Pavo Barišić.
Sudionike skupa pozdravili su generalni vikar samostana u Andechsu Coelestin Stöscher i predsjednik Paneuropske unije Njemačke te član Europskoga parlamenta Bernd Posselt.
Otvarajući skup Posselt je istaknuo kako je u aktualnoj raspravi obrazovne politike previše financijskih i strukturnih problema, ali malo sadržaja. Obrazovanje je prema njegovu mišljenju osnova i životni eliksir demokracije kao i europskoga ujedinjenja. Stoga je EU kao najveća demokracija na svijetu nakon Indije upućena na jačanje svojih kulturnih temelja. Škole i sveučilišta trebaju se više angažirati u projekte i programe cjeloživotnoga učenja. Europske integracije mogu uspjeti samo ako se bude promatralo izvan nacionalnih granica i na osnovi dugoročnih odluka. Za građansko obrazovanje postavio je četiri osnovna cilja: sposobnost prosuđivanja i djelovanja obrazovanjem osobnosti, sposobnost zajedništva čemu posebice pridonosi obitelj, te demokratska i europska sposobnost. Demokracija i mir kakvi vladaju u Zapadnoj Europi posljednjih 65 godina povijesno promatrano nisu normalno stanje nego teškom mukom izborena iznimka koja će prema zakonu vjerojatnosti brzo prestati ako se za nju ne bude dovoljno obrazovalo.
Bavarski ministar obrazovanja Ludwig Spaenle istaknuo je važnost školstva, koje snosi odgovornost za budućnost zemlje. Zalaže se za federalizaciju obrazovanja i tripartitnog školskog sustava Njemačke, kojim se osigurava da učenici nemaju ozbiljnih nedostataka u obrazovanju u slučaju preseljenja iz jedne države u drugu. Školsko obrazovanja služi istodobno otvaranje Europi i regionalnoj konsolidaciji. Kao doprinos europskoj integraciji Spaenle je naglasio posjedovanja jezičnih vještina i prilagodbu školskih programa europskim programima.
Zapaženo je bilo izlaganje Pave Barišića, te su se na njega referirali u svojim govorima Dirk Voss, Bernd Posselt i Helmut Zöpfl. Kroz nekoliko tisuća godina ljudske povijesti, samo u dva relativno kratka razdoblja od po dva stoljeća razvijala se demokracija – antička u 5. i 6. stoljeću prije Krista u Grčkoj te moderna od doba Američke i Francuske revolucije do danas. Osobito je naglasak stavio na tezu kako se u oba demokratska iskustva razvija opsežan i raširen model obrazovanja građana. Građanska prava bila su razvijena, ali su žene dobile u potpunosti pravo glasa tek u 20. stoljeću. Nužno je pojačati odgovornost i zrelost građana kao političkih subjekata razvijanjem građanskih kreposti. Za demokraciju, a i prema mišljenju osnivač Paneuropskog pokreta, Richarda Coudenhove-Kalergia, obrazovanje je neophodno.
Potpredsjednik Međunarodne PEU i direktor St. Ulrich Publishing House, Augsburg, Dirk Voss, naglasio je radikalne promjene među generacijama i unutar generacije u korištenju medija. Danas se malo čitaju tiskovine, a djeca mnogo vremena provode na internetu i gledanju televizije. Informacije koje dobivaju često su krive i daju im krivu sliku o stvarnom životu. Djecu treba stimulirati čitati povijest i pozitivno iz prošlosti prenijeti u sadašnjost. Inteligentno korištenje suvremenih medija bitno je za stabilizaciju demokracije.
Politolog Ferdinand grof Kinsky naglasio je da su potrebne europske integracije i da građani trebaju političko obrazovanje, a obrazovanje treba započeti u obitelji. Upozorio je na opasnost za demokraciju i europsko ujedinjenje od nacionalističkih predrasuda i nepoznavanja političkih sklopova.
Uz pratnju limenoga duhačkog kvarteta na pozornici je profesor pedagogije i pjesnik Helmut Zöpfl u kolažu pjesama, citata i aforizama izložio misli o obrazovanju, odgoju, vjeri i slobodi. Istaknuo je jezik kao jezgru obrazovanja i važnost odnosa prema bližnjemu i okolnom svijetu kao središnji cilj obrazovanja.
Drugoga dana skupa održana je svečana sveta misa u hodočasničkom svetištu Andechs koju je u počast zaštitniku Europe sv. Benediktu predvodio biskup František Radkovsky, povjerenik Češke biskupske konferencije za laike, ekumenizam i informatiku. On je sudjelovao i u radu okrugloga stola „Kultura, osobnost, sloboda - samo obrazovanje stvara Europu“. U raspravi je naglasio kako je kršćanstvo kultiviralo Europu. Taj zajednički europski korijen prijeti da sve više nestane i umjesto toga sve se više okreće prema ekonomiji i novcu. Umjesto 'zajedničkoga egoizma' potrebno je više razvijati ljudsko i time kršćansko obrazovanje.
Predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje u Europskom parlamentu Doris Pack istaknula je kako Europska Unija, suprotno popularnim predrasudama, podupire kulturnu suradnju i identitet malih zemalja članica EU, jer razvitak kulture i obrazovanja pridonosi demokraciji i napretku. Založila se za prenošenje mladim ljudima izvorne ideje europskih otaca utemeljitelja. Opisujući jedan posjet Sarajevu neposredno nakon rata na dojmljivim je primjerima pokazala važnost i plodotvornost kulture i obrazovanja za razvoj demokracije.
Državni ministar kulture u miru i predsjednik Zaklade Hanns Seidel Hans Zehetmaier istaknuo je središnju ulogu kršćanstva u Europi. Sve članice EU ispovijedaju kršćanstvo od najmanje 1000 godina. Također je naveo da je politika ne može bez kulture, ni kultura bez politike.
Spisateljica i vjerski pedagog Monika Gräfin Wolff Metternich, majka petero djece, istaknula je važnu ulogu obitelji, koja je temeljna vrijednost društva, izvor i jezgro obrazovanja.
Dramaturg Bavarske državne opere Rainer Karlitschek opisao je nastanak opere iz velikih obrazovnih akademija renesanse te naglasio važnost uspostave kontakta kazališta s društvom u svrhu obrazovanja.
Ravnatelj Centra nedržavnih muzeja u Bavarskoj, Michael Henker opisao je svoju misiju kako očuvati, prikupljati, pripremiti i znanstveno prikazati postave muzeje. Obrazovanje je najvažija uloga muzeja, te nekoliko međunarodnih konvencija štiti prava na kulturna dobra, da bi se u njima moglo uživati i koristiti u obrazovanju.
Neda Matasović