U Osijeku predstavljen tematski broj časopisa „Hrvatska revija”
Interpretacija
Uredništvo Hrvatske revije odlučilo je pretvoriti cijeli broj 4./2024. u temu, te ponuditi prostor stručnjacima za hrvatsko srednjovjekovlje, za kasniju interpretaciju toga razdoblja u umjetnosti, tradiciji i kolektivnom pamćenju, da nizom tekstova osvijetle razdoblje naše povijesti od prije 1100 godina, u koje smještamo početak Hrvatskoga Kraljevstva.
Krunidba Tomislava, kojega držimo prvim hrvatskim kraljem, bila je razlogom i prijepora među povjesničarima. Stoga se uredništvo „Hrvatske revije” odlučilo za radove, odnosno autore, koji o Hrvatskoj narodnih vladara govore na temelju poznavanja i tumačenja sačuvanih izvora ne bi li upoznali s njima svoje čitateljstvo. Tu je i kratka povijest onog dijela hrvatske historiografije koji se od 19. stoljeća bavio kraljem Tomislavom. Naime, premda su od 12. stoljeća do 1991. godine Hrvatska i hrvatski narod živjeli u višenacionalnim državama, često mukotrpno održavajući i sam fizički opstanak, i hrvatska povjesnica i kolektivno sjećanje izgrađeno kroz stoljeća pokazuju koliko nam je kao narodu bilo važno graditi i čuvati narativ o nama samima bez pomoći državnih institucija, koje su se u drugih europskih naroda, uz svesrdnu pomoć državnih riznica i umjetnosti, sveučilišta i akademija, brinule o službenim nacionalnim narativima: mi takvih institucija nismo imali jer nismo imali svoje države.
Stoga je, smatra glavna urednica „Hrvatske revije” Mirjana Polić Bobić, današnje vrijeme pravo vrijeme, a 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva pravi trenutak da se predstavi, procijeni i raspravi naše znanje o tom prevažnom trenutku naše povijesti.
- Povjesničare koji se bave proučavanjem arheoloških ili pisanih izvora zamolili smo da napišu seriju tekstova kojom bi osvijetlili i samu povijesnu ličnost kralja Tomislava, ali i to vrijeme. Primjerice, kakve su bile crkvene prilike u Hrvatskoj u Tomislavovo vrijeme u europskom kontekstu, pisani izvori o kralju Tomislavu, vojna moć Hrvatske u doba kralja Tomislava na temelju arheoloških izvora i slično - kazala je Polić Bobić.
Svijest naroda
To, ističe Polić Bobić, čini veći dio tematskog broja „Hrvatske revije”, za koji su tekstove napisali Dino Milinović, Ante Birin, Ana Biočić, Marko Trogrlić, Mirjana Matijević Sokol, Vladimir Sokol, Ivan Buljević, Tomislav Galović, Nikolina Šimetin Šegvić, Mario Jareb, Ivan Kokeza, Mira Kolar-Dimitrijević, Hrvoje Petrić i Vladimir Goss. Manji dio broja 4./2024. časopisa Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja bavi se, pak, onime što se u svijesti hrvatskoga naroda i u umjetnosti dogodilo s likom kralja Tomislava.
- Riječ je o vrlo zanimljivoj temi. Naime, 1925. godine, tijekom obilježavanja 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, napravljeno je nevjerojatno puno toga. Kako kaže moj kolega Mario Jareb, od Zemuna do Kotora preko BiH, dakle, gdje god žive Hrvati, podignute su brojne spomen-ploče i spomenici koje su izradili vrhunski majstori, poput Frane Cote, na primjer, objavljena su književna djela, zatim znamo za ono historicističko slikarstvo 19. i početka 20. stoljeća i tako dalje. Tako da smo zapravo zahvatili i taj dio - rekla je Polić Bobić, uz koju su na osječkom predstavljanju tematskog broja „Hrvatske revije” sudjelovali i Mirjana Matijević Sokol i Pavao Nujić.
Tekst: Danijel Miklić, Glas Slavonije
Fotografije: Knjižara Nova