Trebamo snažnu Europsku uniju u kojoj će biti i zemlje Jugoistočne Europe
Više od 120 sudionika iz 18 europskih zemalja okupilo se od 24. do 26. lipnja 2022. u njemačkom gradu Nürnbergu i dvorcu Poběžovice/Ronspergu u Češkoj na 48. Paneuropskim danima.
Ovogodišnji paneuropski skup, kojeg su organizirali Njemačka paneuropska unija i Češka paneuropska unija, održava se u godini jubileja kada cijela Paneuropa, kao najstarija organizacija koja promiče zajedništvo europskih zemalja i naroda, obilježava 100 godina od svog osnivanja.
Paneuropljani su se na ovom skupu posebno prisjetili osnivača ove organizacije grofa Richarda von Coudenhove-Kalergia koji je potaknut nedaćama što ih je donio Prvi svjetski rat sa istomišljenicima osnovao Paneuropu. Njegove ideja o potrebi stvaranja jake Europe, zajednice europskih država i naroda, ali i ideje njegovog nasljednika nadvojvode Otta von Habsburga danas su isto toliko aktualne kao što su bile prije 100 godina, a upravo na tim idejama stvorena je današnja Europska unija.
Na ovogodišnjem skupu govorili su i bavarski premijer Markus Söder, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber, češki ministar za europske poslove Mikuláš Bek, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije Pavo Barišić, predsjednik Njemačke paneuropske nije i bivši zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt i mnogi drugi.
Premijer Söder, koji je ovih dana i domaćin sastanka skupine G7, odao je priznanje Paneuropskoj uniji povodom stote obljetnice kao "prvog i najjačeg mirovnog pokreta kojeg imamo". „Ideje koje je proizvela Paneuropska unija, u sadašnjim vremenima kada se demokracije klimaju, relevantnije su nego ikad. Europa se mora stabilizirati i zadržati svoju privlačnost i to prije nego što ničim izazvan rat i agresije Rusije na Ukrajinu utječu na našu slobodu. Rusija ne smije dobiti ovaj rat – Ukrajina ga mora dobiti", kazao je Söder. Bavarski šef vlade naglasio je da podržava predanost paneuropske unije Zapadnom Balkanu, koji je bio zastupljen na ovoj svečanosti s brojnim izaslanstvima. "Ova regija pripada nama i mora se uskoro integrirati. Sjeverna Makedonija i Albanija trebaju jasnu perspektivu, kao i Bosna i Hercegovina. Srbija mora odlučiti želi li biti s nama ili ne", zaključio je Söder.
Čelnik EPP-a Manfred Weber u nadahnutom govoru kazao je kako nakon što su Ukrajina i Moldavija dobile status zemalja kandidata za EU „ne smijemo sjediti i govoriti da ste dobro došli, već moramo oživjeti svoja obećanja“. „Rat Rusije protiv Ukrajine je rat protiv slobode Ukrajine, Bjelorusije, ali i slobode u vlastitom zemlji. Kad je kći Alekseja Navaljnog primila nagradu Saharov u našem Europskom parlamentu za svog zatočenog oca, rekla nam je: I u Rusiji ima mladi ljudi koji bi željeli živjeti poput vas.“ Weber je kritizirao nedavni „mali summit“ u Bruxellesu o Zapadnom Balkanu i pozvao je na brže pregovore o priključenju tih zemlji.
Češki ministar Bek pozvao je na pristupanje zemalja zapadnog Balkana EU-u. On je, kao i bavarski premijer, naglasio važnost statusa kandidata Ukrajine za članstvo u EU. "Izrazito smo za Ukrajince i zagovornici smo članstva u EU!" Njegova vlada, kako kaže „manje će razgovarati telefonom s Putinom, a više s disidentima ruske demokratske manjine u Moskvi". Iznio je i središnje ciljeve svoje zemlje za predsjedanje EU-om od 1. srpnja. „Prag želi postaviti pet prioriteta: rješavanje izbjegličke krize povezane s ratom u Ukrajini i rekonstrukcija zemlje nakon rata; opskrba energijom i otklanjanje ovisnosti; povećanje obrambenih sposobnosti Europe vojno i u pogledu kibernetičke sigurnosti; strateška otpornost europskog gospodarstva u lancima opskrbe; konsolidacija demokratskih institucija. Europa se mora braniti u borbi koju nismo vidjeli desetljećima, mora ojačati svoje vrijednosti. Moramo koristiti naše zajedničko pamćenje kao štit od opasnosti u današnjoj svijet.", rekao je Bek.
Bernd Posselt naglasio je da bez obzira na ponosnu stogodišnju povijesti Paneurope „nemamo pravo oslanjati se na velike uspjehe prošlosti, već moramo energično i prekogranično umrežiti naše ideje i učiniti ih temeljem europske politike." Posselt je kao najveći trenutni izazov za Paneuropsku uniju istaknuo naveoeuroazijski pokret Vladimira Putina i njegovog ideologa Aleksandra Dugana, kojim ima za cilj dominaciju Moskve na prostoru od Vladivostoka do Lisabona. "Razumno susjedstvo između Europe i Rusije imat ćemo samo kada Putin i njegov režim budu svrgnuti i kada se u Rusiji dogodi temeljna sustavna promjena.", kazao je Posselt.
Međunarodni paneuropski predsjednik Alain Terrenoire upozorio je da se „ne smijemo oslanjati isključivo na SAD i NATO. „Europa mora biti svjetska sila i utjecati na globalna politička kretanja. To uključuje i prevladavanje rascjepkane obrambene politike 27 zemalja i gradnju zajedničke sigurnosne i vojne politike. Ovaj rat, koji je još jednom pogodio Europu, katastrofa je ne samo za ukrajinski narod, već i za sve Europljane koji su vjerovali da je mir zajamčen na našem kontinentu. Naš odgovor s nevjerojatnim otporom ukrajinskog naroda, pod vodstvom hrabrog predsjednika, mora biti isti kao što je bio 1945.“, kazao je između ostaloga Terrenoire.
„Status zemlje kandidata treba dobiti i Bosna i Hercegovina po istim kriterijima po kojima su status dobile Ukrajina i Moldavija. Bosna i Hercegovina uzaludno čeka i to je nepravedno. Ne dopustimo da se odugovlači proces proširenja Europske unije na zemlje Jugoistočne Europe“, kazao je prof. Barišić osvrnuvši se i na rat u Ukrajini. „Brutalna velikoruska invazija na Ukrajinu, nadamo se, otvorila je oči i onima koji ni nakon velikosrpske agresije na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo nisu shvatili da su ratovi osvajanja i nasilnih promjena granica u Europi mogući i danas“, naglasio je Barišić dodavši da je da je Konferencija o budućnosti Europe hvaljena kao jedinstven čin promišljene demokracije. „Taj proces, koji koordinira potpredsjednica Europske komisije i hrvatska paneuropejka Dubravka Šuica, sada se mora nastaviti konvencijom o reformi ugovora EU-a.“, zaključio je u svom govoru.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uputila je sudionicima skupa pismo u kojem je Paneuropsku uniju nazvala "vrlo posebnim europskim udruženjem", koje je prvo izrodilo ideju demokratske federacije svih europskih država i time usidrilo ideje Vijeća Europe i Europskog parlamenta.
Pismo je uputio i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je prenio pozdrave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Ministar je istaknuo svoju "osobnu predanost načelima Paneuropske unije u potpori Ukrajini i izgradnji ujedinjene Europe".
Nakon svečanosti u Nürnbergu sudionicu se su autobusima uputili u grad Ronsperga/Poběžovice u Češkoj gdje je odrastao grof Coudenhove Kalergi i gdje su zapravo i nastale ideje paneurope.
