Predstavljena knjiga prof. dr. sc. Nevija Šetića
Splitski ogranak Hrvatske Paneuropske unije zajedno s Odjelom za povijest Sveučilišta u zadru i Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu u četvrtak, 5. ožujka 2015. organizirali su predstavljanje knjige prof. dr. sc. Nevija Šetića.
Radi se o knjizi pod naslovom „Ostvarenje suvremene hrvatske države. Od pojave višestranačja 1989. do nastanka samostalne, međunarodno priznate i teritorijalno cjelovite Republike Hrvatske“.
Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Filozofskog fakulteta u Splitu, prof. dr. sc. Marko Trogrlić predsjednik splitskog ogranka Hrvatske Paneuropske unije te pročelnik splitskog Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Split te sam autor prof. dr. Nevio Šetić.
Prof. Jakir i prof. Trogrlić u svojim su izlaganjima istaknuli da je ova knjiga pravi kompendij hrvatske suvremene političke povijesti. To je, naglasili su i hrestomatija tekstova, temeljnih, ugrađenih u modernu i demokratsku Republiku Hrvatsku, ali i njihovo tumačenje, prikaz povijesnog razvoja naših prilika i neprilika, ali i onoga što je dokuemnatrno ostao spomen vremena.
Knjiga je podijeljena na sedam temeljnih poglavlja, popraćenih uvodom, zaključnim osvrtom na hrvatskom i engleskom te prilozima. Prvo poglavlje prikazuje socijalistički blok od postanka do demokratskih promjena. Drugo poglavlje posvećeno je potresima i raspuklinama u društveno-političkom životu jugoslavenske socijalističke države, treće osnivanju nekomunističkih stranaka u Hrvatskoj i njihova pobjeda na izborima 1990. Četvrto poglavlje progovara o korekcijama Ustava ondašnje SR Hrvatske i donošenju Ustava Republike Hrvatske. U petom je riječ o izvanjskim poticajima bunjenju hrvatskih Srba i nekim od prvih iskaza pobunjeničkog terora. Šesto poglavlje obrađuje nastajanje samostalne i suverene hrvatske države, njen obrambeni rat i međunarodno priznanje te, konačno, sedmo poglavlje oslobodilačke akcije hrvatske vojske i tijek uspostave teritorijalne cjelokupnosti Republike Hrvatske“. Uz navedeno tu su i Prilozi od kojih se može izdvojiti: Proglašenje amandmana na ustav Socijalsitičke Republike Hrvatske, Zakon o društvenim organizacijama i udruženjima građana u SR Hrvatskoj, Zakon o hrvatskom državljanstvu, Odredba o kriznim štabovima, Briga o zarobljenima u oružanim skuobima ili pak Iz Izvješća Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade Republike Hrvatske ( srpanj 1994.) . Prof. Trogrlić je istaknuo da je to sve tu posloženo na način da se prate najtemljniji i najvažniji procesi koji su se zbivali za stvaranja samostalne i demokratske Republike Hrvatske. Obilata literatura, naglasio je, svjedoči o serioznosti pristupa i golemom trudu uloženom u ovaj rad. On je istaknut će nadalje prof. Trogrlić, priručnik, kompendij, vodič, ali i monografija, pregledna i sustavna o onomu što smo dojučer doživljavali i u čemu smo i sami sudjelovali, što je dio nas samih i naših života, ali također potka na kojj stasaju novi naraštaji i budućnost Republike Hrvatske. Knjiga je historiografski uradak, ali s jakim politološkim i pravničkim nalgascima. Ona je pregled i ljudi i institucija, i politika, domaće i međunarodne, i ciljeva i nakana... Ona opisuje hrvatski dio, nažalost, u mnogočemu teži i tragičniji, od onih drugih u mozaiku bremenitih procesa koji su započeli padom berlinskog zida, možda začeti još i prije pojavom poljske solidarnosti, praškim ali i hrvatskim proljećem. Autor je ovdje kolekcionar i sreditelj tih procesa i tih događaja, ovdje je, unutar njih, istaknut napose hrvatski. Ovdje je panorama onog što je vodilo, te u konačnici i dovelo do samostalne i suverene Republike Hrvatske. Nevijo je u ovoj knjizi historiografski cjelovit, sadržajno bogat, stilski ujednačen, s jasnom vizijom onoga što knjiga kroz sve to želi poručiti. A može se sažeti u ono što je napisao pri koncu završnog osvrta: „Samostalna i suverena hrvatska država – Republika Hrvatska, bit će takva kako je urede Hrvati i pripadnici nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj. Oni su napokon svoji na svome, gospodari u vlastitoj kući. Hrvatska je otvorena prema Europi i međunarodnim organizacijama koje tu postoje. Uklapajući se u taj zapadnoeuropski krug, Hrvatska se – kako se to slikovito kaže – vratila svojoj kući. Vraća se kao prirodni i trajni pripadnik toga kruga – kao dvadeset i osma punopravna članica Europske unije.“ Na koncu se svima nazočnima obratio i autor te izložio motive i misli vodilje koje su ga i inspirirali i vodili pri pisanju ove knjige. Prof. Trogrlić je na koncu u ime svih nazočnih čestitao autoru prof. dr. sc. Neviju Šetiću sa željom, ako bi to ikako bilo moguće, da ovu knjigu prevede na neki od svjetskih jezika.
Dr. Nevio Šetić (foto: Jutarnji list)