Održana tribina „Bosna i Hercegovina između Daytona i Bruxellesa“
Bosna i Hercegovina 20 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma još uvijek ima dosta neriješenih temeljnih problema koji joj onemogućavaju biti samoodrživom zemljom i uređenim društvom.
Prevelika birokracija, slaba ekonomija, neriješena nacionalna pitanja, sukob nacionalnog i građanskog koncepta uređenja države, visoko stupanj korupcije samo su neki od problema s kojima se susreće ova zemlja na svom euro-atlantskom putu.
U četvrtak, 28. siječnja 2016. u prostorima Hrvatske Paneuropske unije održana je tribina „Bosna i Hercegovina između Bruxellesa i Daytona“ u organizaciji Hrvatske Paneuropske unije, Hrvatskoga kulturnoga društva Napredak i Udruge bosanskih Hrvata Prsten. Tribinu je otvorio i moderirao predsjednik HPEU prof. Pavo Barišić, skupu se pozdravom obratio predsjednik UBH Prsten Mijo Marić, a govornici na tribini bili su predsjednik PEU BiH Vanja Gavran i počasni predsjednik PEU BiH prof. Franjo Topić. Tribinu je posjetilo nekoliko istaknutih hrvatskih veleposlanika (gg. Bučan, Grubišić, Jašić, Kombol, Livljanić, Štambuk i dr.) te brojni članovi i prijatelji HPEU, Napretka i Prstena.
Govornici su živo i s raznih strana ocrtali današnje političko i društveno stanje Bosne i Hercegovine, kojoj je potrebno preuređenje na drugim osnovama od Daytonskoga sporazuma, koji je svojevremeno poslužio da se postigne mir, ali danas onemogućuje daljnji razvoj i funkcioniranje države. U dugoj i sadržajnoj raspravi do izraza je došla velika zabrinutost zbog statusa tzv. Republike Srpske koja iznutra podvaja i destabilizira državu i potiče u Srba separatizam, a u Bošnjaka Muslimana unitarizam. Govornici su istakli da bi Hrvati trebali čuvati svoj nacionalni identitet s jedne strane, a prihvaćati Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu s druge. Na pitanje koje je dobro rješenje za ustroj BiH, Vanja Gavran podržao je prijedlog Biskupske konferencije o četiri kantona ili regije (Sarajevska, Banjolučka, Mostarska i Tuzlanska) i naglasio potrebu snaženja općina u kojima se rješavaju životna pitanja građana, dok je Franjo Topić povrh toga istakao švicarski model kao uzor ustroja u kojem se uravnoteženo kombinira zaštita nacionalnih i zaštita individualnih prava. Naglašeno je još jednom da je opstanak Hrvata u BiH strateški interes Bosne i Hercegovine, ali i Republike Hrvatske. Hrvatska je od 1990. primila iz BiH preko 180.000 Hrvata, a BiH joj je i najznatniji trgovinski partner i tržište za izvoz, i zato je Hrvatska kao 28. članica Europske unije posebno pozvana da prati i na sve njoj moguće načine podupire Bosnu i Hercegovinu na njenu putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Tekst napisao:
Ljudevit Fran Ježić
***
Franjo Topić rođen je 1953. u Novom Travniku. Gimnaziju je završio u subotičkom sjemeništu, filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj-filozofsko-teološkoj školi u Sarajevu, a postdiplomski studij s doktoratom na Papinskom sveučilištu Gregorijana. Predsjednik je Hrvatskog kulturnog društva Napredak od obnove rada Napretka 1990. godine. Od 1995. do 2010. bio je predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, a od tada je njezin počasni predsjednik. Od 2009. je i član Predsjedništva Međunarodne Paneuropske unije. Kao sveučilišni profesor predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Autor je nekoliko knjiga i većeg broja stručnih i znanstvenih članaka
***
Vanja Gavran rođen je 1976. godine u Posušju, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je sociologiju i kroatologiju. Kao student bio je aktivan u Studentskom zboru te je bio i urednik studentskog lista „Student“. Između ostalog bio je dugogodišnji glavni tajnik Hrvatskog kulturnog društva Napredak te Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, a od 2014. predsjednik je ove organizacije. U telekomunikacijskoj firmi HT Eronet u Mostaru bio je rukovoditelj Odjela za korporativne komunikacije, a sada radi na Al Jazeeri Balkans kao novinar i komunikacijski službenik.
