Proslava 100 godina Paneuropske unije
Više od 300 paneuropejaca i prijatelja Paneuropske unije iz cijele Europe okupilo se na velikom kongresu koji se povodom jubileja, 100 godina od osnivanja Paneuropske unije, od 17. do 20. studenoga 2022. održava u Beču.
Više od 300 paneuropejaca i prijatelja Paneuropske unije iz cijele Europe okupilo se na velikom kongresu koji se povodom jubileja, 100 godina od osnivanja Paneuropske unije, od 17. do 20. studenoga 2022. održava u Beču.
Upravo je ovaj kongres prilika da se još jednom naglase ideje utemeljitelja Paneurope grofa Richarda von Coudenhove-Kalergia, koji nakon Prvoga svjetskog rata idejama Paneurope udara temelje moderne Europske unije. Već je 1922. Coudenhove-Kalergi pisao o Europi mira, Europi bez granica, jedinstvenoj europskoj valuti, zajedničkoj vojsci, zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Njegove ideje, koje su itekako aktualne i danas, baštinili su mnogi, od francuskoga ministra vanjskih poslova Roberta Shumanna, talijanskoga premijera Alcide De Gasperia, njemačkoga kancelara Konrada Adenaure pa do europarlamentarca nadvojvode Otta von Habsburga, koji je preuzeo dužnost predsjednika Paneuropske unije nakon smrti Coudenhove-Kalergia i mnogih drugih.
Na kongresu, koji je organizirao Austrijski paneuropski pokret u suradnji s Međunarodnom paneuropskom unijom, govorili su između ostalih Vjosa Osmani-Sadriu, predsjednica Republike Kosovo; Johannes Hahn, povjerenik Europske komisije za proračun i ljudske resurse; Alain Terrenoire, predsjednik Međunarodne paneuropske unije; Karl von Habsburg, predsjednik Paneuropskoga pokreta Austrije; Pavo Barišić, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije i predsjednik Hrvatske paneuropske unije; Lukas Mandl, zastupnik u Europskom parlamentu; Gudrun Kugler, zastupnica u Austrijskom parlamentu; Oleg Dunda, član ukrajinske Rada; Walburga Habsburg Douglas, potpredsjednica Međunarodne paneuropske unije i mnogi drugi. Video porukama sudionike kongresa pozdravili su predsjednik Austrije Alexander van der Bellen i ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba.
Paneuropljani su i na ovom skupu još jednom jasno osudili rusku agresiju na Ukrajinu. Ocijenili su agresiju ne samo kao napad na ukrajinski narod i suverenitet već i kao napad na demokraciju i vrijednosti Europe. Isto tako, nedvosmisleno je iskazana podrška Ukrajini i Moldaviji za članstvo u Europskoj uniji, ali i ostalim zemljama istočne i jugo-istočne Europe, ocjenjujući proširenje bitnom geostrateškom politikom Europske unije.
Bilo je riječi i o temeljnim vrijednostima i identitetu Europe. Upravo o europskom identitetu govorio je Pavo Barišić. „Za europski identitet snažno se veže pojam slobode. I danas se borimo za tu slobodu, kroz obranu Ukrajine. I Hrvatska i Vukovar primjeri su borbe za slobodu. Europska unija temelji se na slobodi i miru i to je njezina konstanta. Prije stotinu godina Europska unija postojala je samo u vizijama dalekovidnih. U međuvremenu je utemeljena i postala je respektabilna svjetska sila. Razlikuje se od ostale četiri supersile, jer je jedina nastala iz ideje mira. Ako i dalje zamislimo i postavimo Europu kao nositelja mira, imat ćemo dobru budućnost, a 100 godina Paneurope otvara veliku perspektivu“, kazao je između ostaloga Barišić.
Paneuropska unija danas djeluje u 28 europskih zemalja. Temeljena na vrijednostima grčke mudrosti, rimskoga prava i kršćanstva, zalaže se i promiče ideje sveeuropskoga zajedništva u različitosti, za snažnu Europu, za proširenje Europske unije kao i za mir i ljudska prava koji su usađeni u modernu Europsku uniju. Veliki broj zastupnika u Europskom parlamentu, kao i nacionalnim parlamentima, članovi su Paneuropske unije. Unutar Europskoga parlamenta djeluje i Paneuropska skupina koja redovno održava svoje sastanke i različite skupove, promičući paneuropske ideje.
Ovdje možete preuzeti Priopćenje Paneuropskoga kongresa u Beču.
